Izvještaj s okruglog stola "Osobna asistencija - problemi i perspektive"

Large okrugli stol

Jučer je (6. 7.) u Zagrebu u Hotelu Dubrovnik održan okrugli stol “Osobna asistencija – problemi i perspektive”, koji je organizirala inicijativa Osobni asistenti zajedno. Naglašena je važnost osobnih asistenata za osobe s invaliditetom i potreba za poboljšanjem njihovih uvjeta rada kroz budući Zakon o osobnoj asistenciji, jer to donosi i kvalitetu usluge za korisnike. Okrugli stol moderirao je Nikola Ptić, jedan od organizatora inicijative Osobni asistenti zajedno.

Na početku okruglog stola sudionicima se obratio Adrian Durtschi, voditelj UNICARE sektora globalne sindikalne središnjice UNI Global Union – koji podržava sindikalno organiziranje osobnih asistenata u Hrvatskoj. Durtschi je rekao da su radni uvjeti, plaće i sigurnost radnih mjesta u sektoru njege i skrbi bolji u poduzećima u kojima djeluje sindikat te je poručio da bez sindikalnog organiziranja nema napretka.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, adresirala je dio problema unutar sustava: zašto korisnici ne dobivaju uslugu asistencije i broj sati prema potrebama; zašto se asistentima plaća nije povećavala od početka projekta osobnog asistenta 2006; kad će se ova usluga urediti kao pravo za svaku osobu s invaliditetom koja ima potrebu za njom.

“Iz iskustva je vidljivo da bez osobne asistencije nema ostvarivanja prava na neovisno življenje i uključenost u zajednicu, što Hrvatska prema međunarodnim konvencijama ima obavezu osigurati. Mi kao pravobraniteljstvo inzistiramo da pristup treba biti omogućen svakome kome je potreban, prema kriterijima definiranim u odnosu na individualnu potrebu i ovisno o težini invaliditeta, a pružatelji usluga trebaju biti iz javnog i privatnog sektora”, rekla je Slonjšak.

Osobna asistentica Kristina Pintar rekla je da posao osobnog asistenta radi već pet godina, a trenutno radi u Društvu distrofičara Zagreb. Istaknula je da puno asistenata ima problema s dobivanjem godišnjeg i kad im treba zamjena, uz niske plaće od 2000 kn za rad na pola radnog vremena, odnosno nemogućnost zapošljavanja na punu satnicu.

“Neke osobe poput mene su se pronašle u tom poslu, radimo nešto korisno za zajednicu, desna smo ruka korisniku. Zbog svih problema koje smo spomenuli ovo nije posao koji bi netko mogao raditi cijeli život – svi ciljamo na normalnu plaću i puno radno vrijeme. Posao je nesiguran, jer ako udruga ne dobije natječaj osobni asistenti ostaju bez posla, a korisnici bez asistenata”, rekla je.

Također je objasnila da u četiri sata, koliko trenutno odobreno ima većina korisnika, ne uspije obaviti većinu onoga što bi korisnik htio, te da bi o potrebama trebalo odlučivati individualno i da ima i vrlo aktivnih korisnika koji bi trebali i više od osam sati asistencije. Na kraju svog izlaganja istaknula je da je posao osobnog asistenta individualan, i da se zato međusobno ne poznaju te ne mogu ni razmjenjivati iskustva – zato je sindikalna inicijativa super za povezivanje, zaključila je.

Putem video izlaganja javio se Davor Komar, korisnik usluge i dugogodišnji voditelj programa osobne asistencije. Naglasio je da podupire donošenje Zakona o osobnoj asistenciji, jer bi se time reguliralo puno toga – pravo asistenata na godišnji, otpremninu, zaštitu na radu i veća primanja koja su vrlo važna. Istaknuo je da su niske plaće poseban problem za turistički dio Hrvatske, jer su drugi poslovi puno isplativiji pa ljudi radije biraju njih, dok korisnici ostaju bez asistenata.

Komentirao je i mali broj odobrenih sati: “Neki korisnici koji ne mogu gotovo ništa sami, ovisni su o asistentu koji radi samo na četiri sata. Osobni asistent je izrazito kvalitetan projekt koji je spasio mnoge, ali četiri sata je malo. Kad sam se, uz distrofiju mišića, pripremao za operaciju, pokušavao sam dobiti asistenta na osam sati. Iako je bilo viška novaca u programu, zahtjev je odbijen”, rekao je Komar.

Marijana Šijan, koordinatorica projekata u Društvu multiple skleroze Požeško-slavonske županije rekla je da udruge koje pružaju uslugu osobne asistencije imaju višestruku odgovornost: prema ministarstvu kod pravdanja projekata, prema korisnicima koji su ranjiva skupina, prema Zakonu o radu. Kao primjer nemogućnosti poštivanja Zakona zbog ograničenosti projektnim financiranjem, navela je da sat osobnih asistenata nije plaćen u skladu sa smjenama koje asistenti odrade, vikendi i neradni dani nisu plaćeni kao što bi trebali biti, a očekuje se da asistent bude tu za korisnika. Zbog loših uvjeta, Društvo multiple skleroze PSŽ podržava rad inicijative Osobni asistenti zajedno i sindikalno organiziranje asistenata.

“Kao udruga smo se aktivno uključili u rad sindikata i podržavamo naše asistente da budu članovi, jer ako je asistent zadovoljan, zadovoljan je i korisnik”, naglasila je Šijan.

Moderator Nikola Ptić istaknuo je da je Društvo multiple skleroze PSŽ pozitivan primjer udruge koja asistentima osigurava punu podršku, no da ima i udruga koje nemaju pozitivan stav prema sindikalnom organiziranju, nisu odgovorni poslodavci, čak prijete i zastrašuju svoje osobne asistente i korisnike zbog članstva u sindikatu ili podrške inicijativi.

Marica Mirić, dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) rekla je da se na Zakonu o osobnoj asistenciji aktivno radi i da je “ministarstvo toliku demokraciju omogućilo da smo svi u mogućnosti da kažemo što želimo da bude u Zakonu.” Ona smatra da usluga osobnog asistenta ne smije postati medicinska usluga i da se ne smije izmijeniti perspektiva da asistent postane važniji od korisnika. Također je istaknula da su se oni izborili da se ne kažnjavaju udruge koje ne zapošljavaju asistente na neodređeno nakon tri godine kontinuiranog rada. Pozvala je sve sudionike sustava da se uključe u rasprave i da “svi zajedno uslugu osobne asistencije profiliramo onako kako će najbolje odgovarati korisnicima.”

Predstavnice Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra i Nada Zrinušić, ravnateljica uprave za programe i projekte rekle su da ministarstvo osluškuje probleme u sustavu osobne asistencije i da nastoji promptno na njih reagirati. Zakon o osobnoj asistenciji će urediti tko može pružati uslugu osobne asistencije, tko može biti pružatelj, asistent, tko su članovi povjerenstva za procjenu, definirat će plaću osobnih asistenata, broj sati sukladno individualnim potrebama itd. Ministarstvo trenutno provodi projekt određivanja metodologije cijene usluga u sustavu zdravstva i skrbi. Gđa. Bogdanović rekla je da će nacrt Zakona o osobnoj asistenciji biti dovršen do kraja godine.

Članovi inicijative istaknuli su da je važno da se prije donošenja zakona osobni asistenti sindikalno organiziraju, te su ih pozvali da se priključe inicijativi i učlane u Regionalni industrijski sindikat, a o čemu više mogu saznati na Facebook stranici inicijative.

Cijelu tribinu pogledajte na našem Youtube kanalu.